Požega

Požega

Šport 

NK Slavonija
NK Dinamo Vidovci
Sportsko - Rekreacijski Centar
Sportska Dvorana Grabrik
Brdsko biciklistički klub Požega
Biciklistički klub LUKS Racing Team
KK Požega
RK Požega
Odbojkaški klub Požega
Tenis klub Požega

Obrazovanje

Veleučilište u Požegi
Opća gimnazija
Jezična gimnazija
Prirodoslovno-matematička gimnazija
Katolička klasična gimnazija
Glazbena gimnazija
Ekonomska škola
Tehnička škola
Obrtnička škola
Poljoprivredno prehrambena škola

Požega

Spomenici i znamenitosti

Katedrala Svete Terezije Avilske

Biskupski dvor, nekadašnji Isusovački Kolegij izgrađen u 18. st. kao prvi primjer otvorenog baroknog T- tlocrta u hrvatskoj arhitekturi. Podignut je na mjestu nekadašnjeg Gazi-Husrev begova hamama, koji je izgrađen na mjestu srednjovjekovnog dominikanskog samostana. Spojnim troetažnim krilom s hodnicima i središnje položenim baroknim zvonikom spojen je s crkvom sv.Lovre. U 19.st. biskup Alagović adaptirao je zgradu Kolegija u Orfanotrofij (đački dom za darovite učenike stipendiste požeške Gimnazije), a tom prilikom porušeno je njeno najvažnije južno krilo s kolegijskom kapelom. Upravitelj Orfanotrofija Ignac Horat krajem 19. i poč. 20. st. dogradio je spojno krilo do pročelja crkve sv. Lovre, dogradio je treći kat i uredio novo monumentalno pročelje (arh. Janko Holjac)
Crkva Sv. Lovre, gotička srednjovjekovna crkva, izvorno dominikanska 13.st. posvećena B.D.Mariji. Prvotna dvoranska propovjednička gotička crkva 13. st.vjerojatno s tri apside karakterističnog ravnog završetka, preuređena je u 14. st dogradnjom novog gotičkog poligonalnog svetišta. Početkom 16. stoljeća započeta je monumentalna renesansna pregradnja crkve rastvaranjem sjevernog zida lađe visokom renesansnom arkadom građeno vrsno klesanim blokovima kamena, ali pregradnja je naglo prekinuta pa je sjeverna lađa dograđena kao improvizacija, Gotičke freske 14. i 15.st. očuvane su u više slojeva u svetištu i lađi. Nakon 1536. g. crkva je adaptirana u džamiju, vjerojatno I Carsku džamiju sultana Sulejmana. Krajem 17. st.postala je kolegijatska crkva požeškog Isusovačkog kolegija s bogato opremljena baroknim oltarima i freskom na stropu lađe koju je naslikao Josip Kraljić, isusovački slikar i arhitekt, ujedno i superior samostana.
Crkva Sv. Duha i Franjevački samostan. Ranogotička (gotičko - romanička) crkva izvorno posvećena sv. Dimitriju izgrađena je oko 1235.g. u vrijeme župana Požege, kaločkog nadbiskupa Ugrina II Czaka. Izgradili su je cistercitski graditelji iz obližnje cistercitske opatije u Kutjevu, koju je također osnovao nadbiskup Ugrin II. Odlike prijelaznog, tipičnog cistercitskog gotičko-romaničkog stila potvrđuje i neki detalji monumentalnog romaničkog portala na sjevernoj strani crkve koji povezuju požešku crkvu u nekim karakterističnim detaljima s cistercitskom opatijom Zirc (u Mađarskoj), matičnom opatijom kutjevačkih cistercita. Najkasnije od kraja 13. stoljeća pripala je Franjevcima, a u 16. i 17.st. adaptirana je u džamija (vjerojatno Selima II). Izdužene lađe, izvorno prekrivene tabulatom,ima poligonalno svetište s vrsno oblikovanim svodnim sustavom rebara oslonjenih na službe čije konzole stilski također upučuju na prvu pol. 13.st. Romanički portal smješten je bočno, na sjevernom zidu lađe, a očuvani su i neobično veliki romanički prozori ne samo u svetištu nego i na oba zida lađe. Crkveni toranj je gotička građevina, vjerojatno 14.st. Franjevački samostan izgrađen je u 18. st., dijelom na mjestu srednjovjekovnog
Katedrala sv. Terezije Avilske, građena od 1756. do 1759.g., posvećena 1763. prema projektu štajerskih graditelja Josefa Hoffera i Johanna Fuchsa
Palača Požeške županije
Židovsko groblje
Trg Svetog Trojstva s baroknim kućama i kužnim pilom
Trg Matka Peića

Požega

Stanovništvo

Krajem 18.stoljeća u Požešku kotlinu dolaze kolonisti iz Njemačke, a od sredine 19.stoljeća zbiva se značajno naseljavanje Požege stanovništvom iz Like, Gorskog kotara, Primorja, Češke, Slovačke, Mađarske, te kasnije od 20.stoljeća iz Hercegovine, Dalmacije, i Zagorja, a krajem dvadesetog stoljeća uglavnom izbjeglicama iz Bosne. Potomci tih doseljenika danas čine većinu stanovništva Požeštine.

Upravno područje Grada ima prema popisu iz 2001. godine 28.201 stanovnika, a osim same Požege obuhvaća i nekoliko okolnih, uglavnom s gradom spojenih prigradskih naselja, te nešto udaljenijih manjih sela. Uže gradsko područje ima dvadeset tisuća i devetsto dvadeset tri stanovnika.

Gospodarstvo

• prehrambena industrija (čokolada, slatkiši i pića): Zvečevo
• obrada metala (ljevaonica željeza, kućanski aparati): Plamen International, Color Emajl, ALLES
• tekstilna industrija: Sloga IMK, Orljava
• obrada drva i proizvodnja namještaja: Spin Valis
• građevinski materijal (cigla, crijep)
• vinarstvo i voćarstvo

Kultura

• U Požegi se svake godine u svibnju, od 1993., održava Hrvatski festival jednominutnih filmova.
• od 2003. se održava pjesnička manifestacija Dani Dobriše Cesarića
• Početkom rujna svake godine održava se glazbeni festival Zlatne žice Slavonije
• Gradska knjižnica i čitaonica Požega
• Gradski muzej Požega
• Gradsko kazalište Požega

Požega

Povijest 

Korijeni nastanka grada nisu jasni. Kukuljević je pretpostavio da se rimski grad Incerum nalazio na mjestu Požege. Arheološka istraživanja (D.Sokač-Štimac) kod Tekića, u središnjem dijelu Požeškog polja južno od Vetova, potstakla su većinsko mišljenje da se Incerum nalazio na tom položaju, no dokazi za to još nisu pronađeni. Manji, uglavnom usputni nalazi na tlu grada ipak su dovoljni da se postojanje jednog antičkog naselja, a također i utvrde na mjestu kasnijeg srednjovjekovnog županijskog požeškog Castruma, može smatrati izvjesnim i na mjestu Požege.

Nalazi pretpovijesne keramike, ali prije svega opći vrlo povoljni uvjeti položaja za nastanak naselja ukazuju na nesumnjivi kontinuitet naseljavanja, međutim ostaje pitanje o važnosti i veličini naselja prije i u vrijeme antike.

Požega kakvu poznajemo danas, počinje se oblikovati u srednjem vijeku. Stari požeški burg izgrađen je vjerojatno u 11.stoljeću. Radilo se o šesterokutnoj utvrdi smještenoj na brijegu u središtu grada.

Požega 1221. Požeški burg u srednjem vijeku

 

Danas to brdo Požežani zovu 'Stari grad'. Požega je tada bila rezidencija hrvatsko-ugarskih kraljica, te kao takva izuzeta od nadležnosti bana i župana. Iako iz tog doba potvrda o dobivanju statusa slobodnog kraljevskog grada nije očuvana, građani civitasa uživali su povlastice jednake onima u slobodnim kraljevskim gradovima. Službeno status slobodnog kraljevskog grada Požega dobiva 1765.

Neimenovani notar Bele III. (1172.-1196.), hrvatsko-ugarskog vladara, u svom djelu 'Gestae Hungarorum',opisu najranije povijesti Mađara, govori o osvajanju tri utvrde pri prelasku preko Drave: Zagrab, Vlco i Posega. To su tada bila središta urbanizacije i najrazvijeniji gradovi u Slavoniji koja je tada obuhvaćala prostor od Sutle do Dunava.


Od srednjovjekovnih spomenika očuvane su dvije redovničke samostanske crkve, crkva sv. Lovre, izvorno dominikanska posvećena B.D.Mariji iz druge pol. 13.st. s gotičkim freskama, te crkva sv.Duha, izvorno sv. Dimitrija, izgrađena oko 1235., kasnije franjevačka (od 1573. do 1688.g. služila kao džamija), dok je župna sv.Pavla porušena u opsadi grada 1536.g. Županijski Castrum, smješten na osamljenoj kamenoj uzvisini porušen je do temelja početkom 19. st., ali očuvan je dio gradskih srednjovjekovnih kamenih zidina.
1537. Požega je osvojena opsadom u korist Osmanskog carstva.

Grad postaje središte Požeškog sandžakata, upravni i vojni centar Slavonije. Dva glavna osvajača grada Mehmed paša Jahjaoglu, smederevski beglerbeg i Gazi - Husrev beg bosanski grade na dotadašnjem središnjem gradskom trgu najvažnije građevine kao svoje zaklade, Mehmed paša trgovačku čaršiju sa 70 dućana,a Gazi Husrev beg hamam, karavan-saraj i nekoliko dućana za uzdržavanje medrese u Sarajevu. Grad u 16. st. dobiva vodovod, prvi u Hrvatskoj nakon dubrovačkog.

Nakon bitke kod Haršanja 1687. Požega je oslobođena iduće 1688. fra Luka Ibrišimović Sokol, a zatim konačno 1691. godine. U ovom razdoblju razvija se Požega kakvu je danas poznajemo.

Grad dolazi pod vlast Habsburgovaca. Srednjovjekovnoj gradskoj osnovi dodaje se bogat barokni izgled.

Požega

Požega
Crkva Sv. Duha u Požegi
Država	Hrvatska
Županija	Požeško-slavonska
Površina
- ukupna	133,91 km2
Nadmorska visina	152 mnm
Stanovništvo (2011.)
- ukupno	26.248 stan.
Gradonačelnik	Zdravko Ronko (SDP)
Gradsko vijeće
- predsjednik	Zvonko Štajduhar (SDP)
- broj članova	19
Dan grada	12. ožujka
Zaštitnik	Sveta Terezija Avilska
Poštanski broj	34000
Pozivni broj	+385 (0)34
Autooznaka	PŽ
Zemljovid
Požega Požega na zemljovidu Hrvatske